kad sedim pored mora
(a sedamdeset posto sam voda)
osećam se kao kap
koja nema izbora
naspram svetskog okeana
osim da struji, miruje, talasa
u istim intervalima kao i more,
rastvorena u praokeanu
i razrešena svakog “ja”.
taj neuporedivi osećaj pripadanja
i anuliranje sopstva
tera me da maštam
o karijeri
prodavačice krofni na plaži.